« Povratak na sadržaj Broj 7 | Godina 2009

Vatrogaskinje: Katica Kaja Valedžić i Jasmina Kadija

Prošlost i budućnost hrvatskog vatrogastva

Iako je u vatrogastvu ukupno desetak posto žena, u pitanju je zastupljenost kod dobrovoljaca, i prava je šteta što ih je među profesionalcima - tek nekoliko
[ Dražen Najman ]

Koliko je vatrogastvo zahtjevna i opasna profesija hrvatska se javnost najbolnije mogla uvjeriti prije dvije godine kada je u kornatskoj tragediji, u nevjerojatnom spletu okolnosti smrtno stradalo 12 vatrogasaca iz Tisnoga, Vodica i Šibenika, a samo je jedan preživio. I premda su mnogi tu tragediju iz kolovoza 2007. povezali s navodno lošim ustrojem hrvatskoga vatrogastva, statistika ipak dokazuje da su Kornati izdvojen i po svemu specifičan slučaj jer naši vatrogasci stradavaju mnogo rjeđe od kolega im po svijetu, posebice u SAD-u, ali i drugdje po Sredozemlju.

Međutim, na ovome se mjestu ne želimo baviti analizom broja poginulih u vatrogastvu, već spominjanjem kornatske tragedije želimo naglasiti da je vatrogasni poziv zahtjevan za sve ljude uključene u taj sustav, bilo da su iz zapovjednih struktura ili pak iz brojnih dobrovoljnih društava premreženih diljem Hrvatske. A budući da su glavna tema ovoga broja 'Zaštite' žene u opasnim, tzv. muškim zanimanjima, za ovaj dio o vatrogaskinjama odabrali smo dvije iznimne osobe koje predstavljaju prošlost (tradiciju), sadašnjost, ali i budućnost ovoga iznimno humanog zanimanja.

Prema općim podacima koje smo saznali od Ivice Sikre iz Hrvatske vatrogasne zajednice, žene u ljudskom potencijalu hrvatskoga vatrogastva participiraju s desetak posto zastupljenosti, od čega je najveći dio njih uključen u dobrovoljački sustav. Doduše, točnih podataka o ukupnom broj žena za sada nema, ali nas u HVZ-u uvjeravaju da na statističkoj obradi rade te da će uskoro i taj podatak biti dostupan javnosti. No, ono što je zabrinjavajuće jest podatak o svega nekoliko žena zaposlenih u profesionalnim vatrogasnim postrojbama. Na prste jedne ruke mogu se, naime, nabrojati vatrogaskinje među profesionalcima. Stoga smo sljedeće retke posvetili dvjema ženama koje su mijenjale, koje mijenjaju i koje će tek mijenjati raširene stereotipe o ženama.

Prva vatrogasna tehničarka u bivšoj SFRJ

Ona je Katica Kaja Valečić, prva žena vatrogasni tehničar i prva žena viši vatrogasni časnik u bivšoj državi. Osebujna, vrijedna, požrtvovna i veselog duha, Kaja slovi za legendu hrvatskog vatrogastva, sustava u kojemu je ona danas žena s najvišim vatrogasnim časničkim činom i najvišim vatrogasnim odlikovanjem. No, iza svih ovih laskavih epiteta krije se trnovit put koji je za Katicu počeo prije gotovo četiri desetljeća, točnije 1970. godine kada se uključila u rad DVD-a Pakrac, gradića u kojem je tada radila u tvornici "Odjeći".
Od njezinih prvih koraka u vatrogastvu Katicu Valečić pratio je glas osobe silne energiju, žene za koju se s pravom može reći da je rušila tabue i dokazala da "ljepši spol’ jednako dobro može odgovoriti zahtjevima službe. Iako je zagazila u šesto desetljeća života, Kaja i dalje neumorno obavlja razne obveze, a kao najdraži zadatak smatra prenošenje svoga znanja i iskustva vatrogasnom podmlatku.
"Usprkos tome što sam u invalidskoj mirovini zbog stradavanja u prometnoj nesreći, moje je vrijeme krcato obvezama. Osim što sam aktivna u DVD-u Dragonožec, neprekidno sam na državnim prvenstvima, regionalnim i lokalnim smotrama ili kao voditelj ekipe ili kao sudac. Često sam na putu, a dom na zagrebačkoj Ferenšćici koristim tek za sređivanje gustog rasporeda", ispričala nam je Katica za našeg susreta u zgradi HVZ-a u Zagrebu.
Kaja u glavnom gradu živi od 1982. godine. Nakon doseljenja u metropolu radila je u kazalištu "Komedija’, kao zapovjednica vatrogasne postrojbe, te do umirovljenja u tvornici "Lipa Mill’, gdje je bila stručnjak za protupožarnu zaštitu. Kao školovana  i visokoobrazovana članica vatrogasne zajednice ona je prije svega velika profesionalka u službi za koju se, kako kaže "...udala i zato joj nije žao".

Na mladima vatrogastvo ostaje

Za razliku od Katice koja predstavlja "svijetlu’ tradiciju hrvatskog vatrogastva, Jasmina Kadija, 27- godišnja zapovjednica DVD-a Sesvetski Kraljevec njegova je sadašnjost i budućnost. Jasmina je, naime, jedna od trenutno četiri žene na vodećim pozicijama u dobrovoljačkom sustavu.
"Prema meni dostupnim informacijama znam da DVD Mače u Zagorju vodi Gabrijela Klarić, DVD u Ferdinandovcu kod Đurđevca Marijanka Đođ, a Nadica Sinković-Špoljar zapovijeda Vatrogasnom zajednicom općine Krapinske Toplice ", rekla je Jasmina kojoj u vođenju matičnog DVD-a sa 80-ak aktivnih i počasnih članova pomaže kolegica, tajnica društva. Njih dvije dobrovoljnu vatrogasnu organizaciju u mjestu smještenom na pola puta između Sesveta i Dugog Sela, na istočnim prilazima Zagrebu, predvode čvrsto i disciplinirano od 2006. godine kada je naša sugovornica preuzela vođenje DVD-a.
Jasmina je, baš kao i Kaja, visokoobrazovana članica HVZ-a. Osim diplome Arhitektonskog fakulteta i zvanja diplomiranog inženjera sigurnosti, mlada je zapovjednica ovog ljeta u Vatrogasnoj školi završila školovanje za vatrogasnog tehničara. Položila je sve specijalnosti unutar struke, osim tečaja spašavanja u ruševinama, te nosi čin višeg vatrogasnog časnika. Ipak, za sada ima još jednu veliku neostvarenu želju - postati profesionalna vatrogaskinja.
"Pripadnica profesionalnih postrojbi u Hrvatskoj može se nabrojati na prste jedne ruke. Koliko znam trenutno ih ima tri u Sisku i jedna u Petrinji, i to je sve od vatrogaskinja u operativi. Meni je daljnji životni izazov zaposliti se u Javnoj vatrogasnoj postrojbi u Zagrebu. Znam da to neće biti lako, ali vatrogastvo je za mene životni poziv u kojem sam objedinila ambiciju, strast i zadovoljstvo. Osobi koja nije u vatrogastvu teško je to shvatili", pokušala nam je objasniti Jasmina za koju ne bi bilo nikakvo iznenađenje da jednog dana postane zapovjednica JVP-a.
Žena na čelu profesionalne postrojbe vatrogasaca? Zašto ne!