Allianz SE predviđa rast od 5,9 posto tijekom sljedećeg desetljeća

Datum objave: 6.7.2017., 11:05
U svojoj najnovijoj studiji Allianz SE analizira vjerojatnost rasta globalnih tržišta životnog i neživotnog osiguranja.

Nakon suhih godina financijske i gospodarske krize, osiguravajuće kuće mogu samouvjereno zakoračiti u budućnost. Dok su premije osiguranja na svjetskoj razini narasle za samo 3,1 posto između 2008. i 2016., rast bi se trebao ubrzati na 5,9 posto tijekom sljedećeg desetljeća. Ovaj oporavak je posljedica povratka svjetskog gospodarstva na normalnu stopu rasta i inflacije. Preokret je najnaglašeniji na starijim tržištima, posebice u Zapadnoj Europi: nakon slučaja Lehman, tržišta osiguranja u regiji su stagnirala, ali tijekom sljedećih deset godina rast će malo više od 3 posto godišnje, dok bi u Njemačkoj situacija trebala biti manje-više ista.

"Duga vladavina siromašnih godina krize napokon je iza nas", izjavio je Michael Heise, glavni ekonomist u Allianzu SE. "Ipak, još nije vrijeme za slavlje. Moguće je da će se zasad na starijim tržištima rast premija vući za gospodarskom aktivnošću. A postoji i značajan trn u oku za europske osiguravajuće kuće s računima u euru: snažniji euro uzrokuje gubitak vrijednosti premija osiguranja u drugim valutama, pa bi taj učinak mogao skinuti puni postotni bod s godišnjeg globalnog rasta."

U sljedećih deset godina neće ojačati samo cjelokupni rast, nego će se ravnoteža između segmenata životnog i neživotnog osiguranja opet promijeniti. Dok je neživotno osiguranje bilo prilično robusno u suhim godinama, s prosječnim globalnim godišnjim rastom od 3,8 posto od 2008. godine, segment životnog osiguranja zabilježio je samo 2,8 posto rasta. Opet, divergencija je bila posebno naglašena u Zapadnoj Europi. Ustvari, prihod od premija životnog osiguranja se smanjio (prosječno za 0,5 posto godišnje) tijekom ovog perioda, ali su premije neživotnog osiguranja porasle za 1,2 posto. Razlozi su prilično očiti: osim stagnirajućih prihoda i visoke nezaposlenosti, prvenstveno treba kriviti ekstremno niske kamatne stope za smanjenu potražnju jer zbog njih klasična štednja gubi na privlačnosti.

Međutim, u budućnosti bi se potražnja za životnim osiguranjem ipak trebala vratiti na stare stope. Razlog tome je neodgodiva potreba za osobnom ušteđevinom za mirovinu. Osiguravajuće kuće su također reagirale na okruženje niskog povrata i uvele nove koncepte i rješenja na tržište. Konačno, izgledi za kamatne stope također su malo bolji, iako i dalje nisu odlični. Sve u svemu, premije životnog osiguranja bi na svjetskoj razini trebale narasti za 6,5 posto godišnje do 2027., u usporedbi s prosječnim rastom od 4,9 posto u segmentu neživotnog osiguranja. Iako oporavak uključuje i starija tržišta – primjerice, u Zapadnoj Europi tržišta životnog osiguranja trebala bi se proširiti za skoro 3 posto godišnje – glavni pokretač ovog razvoja ipak će biti tržišta u nastajanju. Primjerice, kinesko tržište životnog osiguranja posvjedočit će dvoznamenkastom razvoju tijekom cijelog desetljeća, a ovaj nagli razvoj posljedica je ogromne potisnute potražnje kao i političke podrške privatnim mirovinama.

Rast u budućnosti će također preokrenuti još jedan trend kriznih godina, smanjujući udio osiguranja u gospodarstvima današnjice. Tijekom sljedećih deset godina, penetracija osiguranja, odnosno sveukupne premije kao postotak BDP-a, opet bi trebala narasti, sa 5,6 posto u 2016. na 5,8 posto u 2027. No ovaj je rast skoro pa u potpunosti posljedica tržišta u nastajanju; na starijim tržištima ovaj će se trend vjerojatno nastaviti – iako značajno sporije. Ova neoptimistična perspektiva za budućnost nema toliko veze s gospodarskim razlozima koliko sa strukturalnim promjenama: kao prvo, demografski razvoj u kojem se baby boom generacija počinje umirovljivati, a osim toga može postati sve teže povećavati premije u glavnom sektoru neživotnog segmenta, osiguranju motornih vozila, zbog potiskujućeg učinka razvoja novih trendova. Osim povećane konkurentnosti zbog digitalnih ponuda, nove tehnologije (autonomna vožnja) mogle bi smanjiti nesreće i potraživanja; cijene prilagođene ponašanju (telematika) mogle bi smanjiti prosječne cijene, a promjene u ponašanju (dijeljenje automobila i Uber) mogle bi ograničiti broj vlasnika automobila.

Rezultat ovoga je to da skromni porast u penetraciji osiguranja nije dovoljan za kompenzaciju pada tijekom krize: u godinama prije krize, penetracija osiguranja na globalnoj razini bila je prosječno 6,4 posto. U eurima to znači sljedeće: da su ljudi potrošili isti udio prihoda na osiguranje u 2016. kao prije krize, prihod od premija bio bi skoro 350 milijardi eura viši od stvarnog stanja. Za ovu "razliku u osiguranju" najviše su zaslužne dvije regije: Zapadna Europa i Sjeverna Amerika, koje snose odgovornost za 90 posto razlike. Povrh toga, u obje je regije više od dvije trećine razlike uzrokovano padom premija životnog osiguranja.

"Ove brojke ponovno ističu kolateralnu štetu politike nultih kamatnih stopa velikih središnjih banaka", komentirao je Michael Heise. "Jednostavno nije istina da ljudi danas mogu živjeti s manjim ušteđevinama za staru dob i manjom zaštitom od rizika – gledajući rekordne državne dugove i rastuće starenje društava, upravo suprotno bi bilo prikladnije. A mirovinski stup nije jeftiniji danas nego što je bio prije, štoviše, ekstremno niske kamatne stope čine ga skupljim. Postoji dakle samo jedan zaključak: niski prinosi su prouzrokovali trajnu štetu ideji privatnih mirovina za staru dob. Posljedice toga će snositi sljedeća generacija umirovljenika."

Dakle, povratak na kvalitetan rast u tržištima osiguranja zasigurno ima više manjkavosti, barem na starijim tržištima, a povratak na status quo ante nije najvjerojatniji ishod. Ali nema razloga za očajanje. Nove tehnologije nude ogromne mogućnosti. Digitalizacija, big data i umjetna inteligencija nisu samo instrumenti za smanjivanje troškova, poboljšanje učinkovitosti procesa i povećanje konkurentnosti; one prvenstveno omogućuju veću dostupnost osiguranja većem broju ljudi, oživljavajući ga novim ponudama i boljim uslugama te većom privlačnošću proizvoda osiguranja. Ukratko, nove tehnologije stvaraju veću potražnju za osiguranjem. "Sektor osiguranja će se iz temelja promijeniti tijekom sljedećeg desetljeća", rekao je Arne Holzhausen, ekonomist u Allianzu SE i koautor studije. "Izazovi su neopisivi – ali i mogući dobici. Ako sektor uspije u tome da potakne svoje kupce na trošenje istog udjela svojih prihoda na osiguranje kao prije krize, prihod od premija bi u 2027. bio za 750 milijardi eura viši nego u osnovnom slučaju."