GODINA U RETROVIZORU: Godina velikih šteta

Datum objave: 22.12.2017., 8:39
Bez obzira na regulatorne izazove, 2017. godina nije zadavala osiguravajućim društvima u Hrvatskoj toliko glavobolje kao što je to bilo prethodnih godina. Kako smo mogli čuti na Hrvatskim danima osiguranja, ulazimo u malo zlatno doba osiguranja, premije rastu... Možda ne onim tempom kojim bi osiguratelji priželjkivali, ali rast je vidljiv u svim segmentima. A napokon je stao i rat snižavanja cijena premije AO

Orkanski vjetar nanio je veliku materijalnu štetu u Gorskom kotaru, a stanovnici se pribojavaju što će se dogoditi ako padne snijeg jer krovovi kuća već su načeti... Prijeti opasnost od poplava – bujaju Sava, Rječina, Gacka... Zašto započinjemo analizu osigurateljne 2017. ovim vijestima? Zato što godinu na odlasku završavamo baš onako kakva nam je bila cijela – s elementarnim ugrozama koje nas nisu štedjele. A s tim vremenskim nepogodama stigle su nam i znatne štete. Ljeti su se s nikad gorom požarnom sezonom i potom poplavama štete zbrajale u milijunima. Ustvari se još uvijek zbrajaju, a brojna su kućanstva, ali i poslovni objekti, poljoprivredne i šumske površine pretrpjeli ogromne gubitke. Najveća pojedinačna šteta zasigurno je ona koja se dogodila u Zadru, kada se početkom rujna ogromna količina kiše srušila na taj grad i podigla konstrukciju zgrade s temeljima i iskrivila je. Investitor je morao obustaviti radove i započeti s kompletnim rušenjem poslovno-stambene zgrade kako bi ponovno izgradio objekt od temelja. Riječ je o dosad nezabilježenom slučaju u hrvatskom građevinarstvu, a odštetni zahtjev prema osiguranju je nešto više od 27 milijuna kuna, što je vrijednost izvedenih radova do trenutka rušenja i troškovi rušenja. Ovisno o tome kako je ugovor o osiguranju sročen, financijski teret podijelit će investitori i osiguravajuća kuća.

Tragične priče ljudi koji su izgubili svu ili većinu imovine postaju još tragičnije kada se pokaže da nisu imali nikakvu vrstu zaštite. Požari i poplave na najsuroviji način pokazali su koliko je zapravo važno osigurati imovinu. U Hrvatskoj je međutim osigurano tek 20 posto ukupne imovine, a elementarne nepogode ove su godine zornije no ikada prije pokazale svu podosiguranost imovine u Hrvatskoj, što otvara niz pitanja – od toga očekuju li doista ljudi da im država poput superheroja uskače s namirivanjem šteta od nepredviđenih okolnosti, što se na kraju naravno ne dogodi jer za to u proračunu jednostavno nema novca, ili idu onom “neće se to dogoditi baš meni”? Godina kojoj mašemo zbogom pokazala je da se može i hoće dogoditi svima nama.
Životno i zdravstveno osiguranje dva su segmenta unutar kojih trenutno postoji najveća šansa za osigurateljni rast

Osim neobaveznih imovinskih osiguranja, životno i zdravstveno osiguranje dva su segmenta unutar kojih trenutno postoji najveća šansa za osigurateljni rast. U siječnju je Triglav osiguranje uvelo ponudu dopunskoga zdravstvenog osiguranja, a Allianz je uložio u modernizaciju tog segmenta poslovanja i izdao elektroničku iskaznicu dopunskog. Generali se dopunskom osiguranju pridružio sredinom godine, tako da je otvaranje novih linija poslovanja u segmentu dopunskog zdravstvenog osiguranja obilježilo prvi dio godine. Zdravstveni osiguratelji odlično su iskoristili svoju priliku za rast i podebljali ukupnu premiju, ozbiljnije zaprijetili državnom osiguratelju i počeli polako preuzimati taj portfelj te knjižiti premiju sebi u korist. No ako se ponovno vratimo na to da je prosječni Hrvat podosiguran, jednostavnom računicom dolazimo do zaključka da prosječni osiguratelj u Hrvatskoj ima prostora za proširenje svoje baze klijenata napretek. Samo treba napraviti korak u pravom smjeru kako bi se potencijalnom osiguraniku dokazala vrijednost osiguranja. Lakše reći no napraviti. Ipak, optimizam se pojavljuje s programima koji se intenziviraju, a koji uključuju razne pokušaje financijskog opismenjavanja građanstva, što bi u konačnici moglo osigurateljima donijeti i bolje dane.

Dakle, još je jedna godina iza nas. Godina zbrajanja i oduzimanja premija. Za osiguratelje nije bila baš jednostavna, imali su pune ruke posla s izvještavanjem za Solventnost II, koje su u konačnici i dobro odradili. Institut za osiguranje tijekom veljače i ožujka 2017. proveo je istraživanje na hrvatskom i slovenskom tržištu nazvano Najveći izazovi Solventnosti II – godinu stariji, godinu iskusniji, koje je pokazalo da prva godina Solventnosti II nije donijela velike potrese ni katastrofalne scenarije. Dapače, većina društava je na zadovoljavajućoj razini implementacije.

No, sudeći prema općem negativnom stavu ispitanika prema Solventnosti II, čini se da je ta europska direktiva itekako iscrpila uprave, risk menadžere i aktuare, a usto je i prilično ispraznila račune osiguravajućih društava. Jedan od najvećih negativnih učinaka nove regulative upravo su bili visoki troškovi zbog regulatornih usklađivanja i potrebe za angažmanom dodatnog kadra, ponajviše u aktuarskim i odjelima za upravljanje rizicima, a nešto manje u internoj reviziji i odjelima zaduženima za usuglašavanja.

No usklađivanjima nikako nije kraj. Osiguratelji imaju pred sobom dosta novih izazova – iako su tek odahnuli od implementacije SII, regulatorne promjene koje nas očekuju u 2018. mijenjaju jako puno toga. IDD, PRIIPs, GDPR, mijenjaju iz temelja pojedine segmente poslovanja osiguratelja. Neki su osiguratelji spremni, neki malo manje, no regulativa, slažu se, donijet će koristi u poslovanju.

Evo, recimo, u svibnju nas očekuje implementacija GDPR-a. Ta će direktiva zahtijevati veću razinu izvještavanja o proboju u podatke, no ona predstavlja i potencijalni novi sveti gral za osiguratelje jer mogla bi za sobom povući i povećanje u pokrićima za cyber osiguranja. Hrvatski osiguratelji međutim za tako nešto tek se trebaju otvoriti prema cyber osiguranjima jer ta vrst osigurateljne ponude na vrlo je niskim granama u nas.
Bez obzira na regulatorne izazove, osigurateljna 2017. nije zadavala osiguravajućim društvima u Hrvatskoj toliko glavobolje kao što je to bilo prethodnih godina. Kako smo mogli čuti na Hrvatskim danima osiguranja, ulazimo u malo zlatno doba osiguranja, premije rastu. Možda ne onim tempom kojim bi osiguratelji priželjkivali, ali rast je vidljiv u svim segmentima. Napokon je stao i rat snižavanja cijena premije AO. Osim što su puno izgubili, autoosiguratelji nisu baš dobili čemu su se nadali, a to je veći broj klijenata i veći udio na tržištu AO. Usprkos tome, čini se da su osiguratelji koji se bave automobilskom odgovornošću pronašli model za održavanje prosječne cijene police i ne idu više u neodrživa spuštanja cijene, nego se za klijente bore kvalitetom, dodatnim uslugama, segmentiranim i personaliziranim ponudama. Globalno, primjerice, autoosiguratelji gledaju kako povećati svoju vrijednost ne ratom cijenama, nego su im oči uprte u podatke u realnom vremenu koje omogućuje telematika. Uz telematiku, cijeli je raspon sigurnosnih senzora koji se polako ali sigurno uvode putem prodaje novih automobila i od kojih osiguratelji mogu također profitirati.

A kada smo na globalnom planu, udio hrvatske industrije osiguranja u ukupnoj svjetskoj premiji iznosi svega 0,03 posto i slabi. U razvijenim društvima kojima i mi težimo biti udio osigurateljne premije u bruto društvenom proizvodu kreće se između 6 i 15 posto, a industrija osiguranja jedna je od važnijih komponenti njihova gospodarskog razvoja. Osigurateljna premija u bruto društvenom proizvodu u Hrvatskoj ima udio od svega 2,6 posto, što s crnog gledišta znači nedovoljnu razvijenost/svijest o osigurateljnim proizvodima, a s ružičastog znači da društva za osiguranje imaju velike razvojne mogućnosti. A kako promijeniti strategiju da biste bili kompetitivni i u budućnosti, glavno je pitanje s kojim će se osiguratelji na globalnoj razini, a nije drugačije ni u Hrvatskoj, baviti u 2018. Tako barem tvrdi Deloitte u svom izvješću o osigurateljnim trendovima u nadolazećoj godini. Održati korak s tehnološkim razvojem bit će imperativ za osiguratelje, a kako će se prilagoditi novonastalim okolnostima, tehnološkim promjenama, demografskim trendovima, i strateški i operativno, može ih diferencirati na tržištu. Evolucija nas vodi inovativnosti i znatno većim očekivanjima koje imaju potrošači.

Internet stvari također bi mogao utjecati na osigurateljno poslovanje jer mijenja način na koji osiguratelji određuju cijenu imovine i limitiraju rizike. Čak osam milijuna pametnih kućanskih uređaja prodano je u 2016., a očekuje se da će s obzirom na ovogodišnji rast od 60 posto, ako se tako nastavi, više od 600 milijuna takvih uređaja biti u upotrebi do 2021. To naravno predstavlja jedinstvenu priliku za osiguratelje da transformiraju dinamiku na relaciji osiguratelj – osiguranik od defenzivne na ofenzivnu pomažući u smanjivanju troškova šteta. Senzori ugrađeni u pametne domove mogli bi u konačnici donijeti pravu osigurateljnu revoluciju unaprijed ukazujući na moguće probleme, poput jačine zidova, puknuća cijevi ili odvoda, pogrešno spojenih žica, ili čak ukazati na prisutnost lopova. Upozorenje može biti poslano vlasniku kućanstva ili osiguratelju kao i potaknuti automatsko zatvaranje i upozorenje lokalnom dobavljaču usluge koji može preventivno intervenirati prije samog nesretnog događaja. Uz širu primjenu takvih insurtech čuvara, osiguratelji i osiguranici mogli bi imati manje šteta, dok bi dodatno osiguratelji mogli biti u mogućnosti prikupiti podatke za personaliziranije i profitabilnije cijene. Takva 24/7 povezanost mogla bi predstavljati sveti gral za osiguratelje, no treba prije odraditi učinkoviti marketing koji će rasvijetliti mogućnosti za sprječavanje šteta i edukaciju o benefitima određenog osigurateljnog proizvoda.

Ni robotika ni umjetna inteligencija više nisu neodređena budućnost. One već danas pomažu osigurateljima da učine više za manje, ne samo zato što predstavljaju priliku da smanje troškove nego i da ponovno promisle o tome kako voditi poslovanje. Jer oni osiguratelji koji automatiziraju bazične zadatke mogu računati na to da će čak za dvije trećine unaprijediti svoju produktivnost.

Investicije u insurtech rješenja mogu automatizirati do 50 posto obrada šteta i otkrivanja prijevara. Mnogi osiguratelji počeli su sasvim lijepo ulaziti u taj novi ekosustav, što je za jednu prilično konzervativnu industriju velik korak. Čini se da shvaćaju da će im tehnologija omogućiti veliko napredovanje. Budućnost osiguratelja ne samo da može biti oblikovana novim tehnologijama i uslugama već i kapacitetom tehnološki orijentiranih ljudi kojim raspolažu među svojim zaposlenicima. Treba podsjetiti da velika većina svjetskih banaka, osiguratelja i investicijskih menadžera namjerava u narednih tri do pet godina proširiti svoja partnerstva s fintech društvima. Shvaća to i financijska industrija u Hrvatskoj, pa se sve više razgovara o uzajamnom partnerstvu jer fintech start-upovima treba pristup kapitalu i klijentima, a velike financijske tvrtke počinju shvaćati kako bi fintech mogao biti ključan za prevladavanje tehnoloških problema i problema u komunikaciji s klijentima.

Prognoze su napokon optimistične, no koračati valja vrlo oprezno, da ne bismo umjesto koraka naprijed zakoračili unatrag.

Piše: Nataša Gajski Kovačić

Članak je objavljen u tiskanom izdanju časopisa Svijet osiguranja, br. 12, 2017.