Građani u prosjeku štede 10 posto više nego lani

Datum objave: 27.10.2017., 10:26

Rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u srpnju 2017. na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, pokazali su da građani u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što predstavlja 10% viši iznos nego lani.


Istraživanje je pritom pokazalo da su muškarci štedljiviji te u prosjeku mjesečno izdvoje 519 kuna, odnosno 20 posto više od žena. Oko 25 posto ispitanika izjasnilo se da štede više nego prije dvije, tri godine i to prvenstveno zbog povećanih prihoda kućanstva (59 posto), a potom i drugih razloga kao što su pronalazak novog posla (10 posto), štednje za neku buduću kupnju (5 posto) te kupnju ili gradnju kuće/stana. Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 239 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura te Česi s 88 eura. Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze na sredini ljestvice, dok se iza njih nalaze još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, ali ovog puta prednjače Rumunji s 15 posto većim prosječnim iznosom štednje, a slijede ih Česi s 14 posto većim izdvojenim iznosom.

Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući
Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, nešto više od 30 posto hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok 25 posto građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju višak novca daje djeci i obitelji, 24 posto novac čuva na tekućem računu, dok ih 19 posto novac ulaže u nekretnine. Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja u SIE regiji, a u nekim su zemljama čak i dobili na popularnosti, kao primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu  koristi gotovo  50 posto građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih plemenitih metara. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo 5 posto i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine.

Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?
Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 32 posto žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 48 posto muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 32 posto građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20 posto bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15 posto građana samostalno provelo istraživanje na internetu, novinama i sl.