Časopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja

U realnim iznosima, odnosno uzimajući u obzir inflatorna kretanja, plaće su četvrti mjesec zaredom zabilježile pad na godišnjoj razini. Naime, unatoč relativno niskim inflatornim pritiscima (stopa inflacije u prosincu je iznosila 1,9 posto), u prosincu je prosječna neto plaća realno bila niža 2,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Godišnji nominalni i realan pad plaća posljedica je ovogodišnjih kretanja na tržištu rada te uvođenja poreznih nameta na iznose neto osobnih dohodaka većih od 3000 kuna.

Otkad je uveden posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke, dakle od srpnja 2009. godine, DZS iskazuje utjecaj posebnog poreza na prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću u pravnim osobama. Tako je u prosincu posebni porez uzrokovao smanjenje prosječne neto plaće 2,8 posto. Razumljivo, utjecaj je veći u djelatnostima u kojima su i neto plaće više. I prosječna bruto plaća po zaposlenom u prosincu je zabilježila pad u odnosu na studeni.

Tako je prosječna bruto plaća u promatranom razdoblju porasla za 25 kuna te je iznosila ukupno 7783 kune. Na godišnjoj razini drugi je mjesec zaredom zabilježen pad, i to 1,8 posto. Iako je kraj godine donio negativne stope rasta plaća, za cijelu 2009. prosječna neto i bruto plaća zabilježile su nominalan rast. Prosječna neto plaća u 2009. iznosila je 5311 kuna, što je u odnosu na 2008. nominalno za 2,6 posto, a realno više 0,2 posto. Prosječna bruto plaća u 2009. iznosila je 7711 kuna, što je u odnosu na 2008. nominalno više 2,2 posto, a realno je manje 0,2 posto.

Budući da u prvom dijelu godine očekujemo nastavak negativnih trendova koji će se očitovati u rastućoj nezaposlenosti, prosječna plaća (bruto i neto) najvjerojatnije neće doživjeti snažniji oporavak. Uz to, dio tržišnih sudionika u kriznim vremenima i s obzirom na relativno visoka porezna opterećenja zasigurno će tražiti načine izbjegavanja plaćanja poreza.