Rast BDP-a – još jedna izgubljena godina

Datum objave: 23.1.2014., 12:43
Analitičari Raiffeisen banke pripremili su prvo ovogodišnje izdanje tromjesečne publikacije RBAnalize. U najnovijemu broju središnja tema je robna razmjena s inozemstvom, a publikacija nudi i odabrane makroekonomske pokazatelje te aktualnosti vezane uz tečaj, platnu bilancu te vanjski dug, fiskalnu politiku, financijski sustav, trendove vezane uz naftu te pregled događaja na tržištu dionica i obveznica.
U trećemu tromjesečju 2013. ostvaren je pad realnoga BDP-a od 0,6 posto, a RBA analitičari procjenjuju da je u 2013. godini realni BDP smanjen za 1 posto. U trećemu tromjesečju najveći pojedinačni doprinos smanjivanju BDP-a ostvaren je na neto izvozu roba i usluga. Na tržišni položaj poduzeća sa značajnim udjelom prihoda od izvoza roba negativno su utjecale promjene uvjeta poslovanja nakon pridruživanja u EU. U ljetnoj turističkoj sezoni ostvaren je očekivani rast prihoda od izvoza usluga, ali i nešto veći pad prihoda od izvoza roba. Najveća izvozna poduzeća iz grana poput brodogradnje i petrokemije nalaze se u procesu restrukturiranja nakon gubitka izdašnih državnih potpora. S druge strane, izgubljen je povlašteni položaj na tržištu CEFTA-e čime je smanjena konkurentnost ponude izvoznika iz djelatnosti prehrambene industrije.

Istodobno, olakšana je ponuda roba i usluga iz ostalih članica EU na lokalnomu tržištu što je ograničilo mogućnosti za rast prodaje domaćih poduzeća. Dodatni negativan utjecaj na domaću proizvodnju izvire iz jačanja neizvjesnosti zbog promjena u regulatornom okviru koji utječe na pogoršanje uvjeta poslovanja. S ciljem uređivanja naplate u sektoru poduzeća dužnicima je omogućeno da pokretanjem procesa predstečajne nagodbe s vjerovnicima smanje dugovanja koristeći instrumente otpisa potraživanja ili pretvaranja potraživanja u vlasničke uloge. Do kraja 2013. godine poduzetnici – dužnici pokrenuli su 5.830 predstečajnih postupaka s prijavljenim potraživanjima s ukupnim iznosom duga više od 15 posto BDP-a, koja uključuju daleko veći broj poduzeća u statusu vjerovnika. Poduzetnici pogođeni ovim postupcima preusmjerili su aktivnosti s unaprjeđenja proizvodnje i prodaje na mjere za neutralizaciju očekivane štete zbog gubitaka kratkoročne imovine. Osnovne mjere koje koriste pogođeni vjerovnici su jačanje likvidnosti i smanjenje troškova poslovanja. Utjecaj tih mjera na gospodarstvo je pro-recesijski jer uzrokuje smanjenje zaposlenosti i investicija. Orijentacija na mjere interne ekonomije u sektoru poduzeća širi pesimizam i na sektor potrošača putem daljnjega smanjenja broja zaposlenih i pada realnih plaća.
Proces predstečajnih nagodbi kao i restrukturiranje nedovoljno konkurentnih izvoznih poduzeća, nije još dovršen pa ni u sljedećim razdobljima ne očekujemo rast proizvodnje i izvoza roba.

Uz očekivanu kontrakciju javne potrošnje nakon ulaska u proceduru prekomjernoga deficita negativan utjecaj na rast BDP-a ostvaren na izvozu roba teško će se neutralizirati na domaćim komponentama. Osim restrukturiranja u sektoru poduzeća, potrošnja privatnoga sektora u 2014. godini dodatno je sputana procesom razduživanja kućanstava, nepovoljnim demografskim kretanjima te niskom stopom aktivnosti i zaposlenosti stanovništva. Višegodišnji rashodi javnoga sektora iznad ostvarenih prihoda u uvjetima pada BDP-a rezultirali su neodrživim deficitom opće države iznad 5 posto i kumuliranim javnim dugom iznad 60 posto BDP-a. Stoga 2014. godine država ulazi u proceduru za prekomjerni deficit u kojemu će Europska komisija Hrvatskoj postaviti cilj izlaska iz EDP-a do 2016. godine. S obzirom na iscrpljenost potencijala za rast prihoda proračuna najveći dio prilagodbe očekujemo na rashodovnoj strani pa je neizbježan negativan doprinos državne potrošnje rastu BDP-a. Investicije u trajnu imovinu ovise o poslovnoj klimi i fiskalnom opterećenju. U uvjetima fiskalne konsolidacije ne možemo očekivati mjere za rasterećenje poduzetnika, a time ni znatne pomake u investicijskoj aktivnosti. Znači da osnovni pokretač rasta mora doći od rasta izvoza.

Mogućnosti za povećanje izvoza usluga putem povećanja turističke ponude i transporta iziskuju značajno povećanje investicija u prethodnomu razdoblju. Stoga u kratkomu roku najveći doprinos rastu može doći od izvoza roba pa se u temi broja analiziraju izvozni potencijali i perspektive rasta prodaje na vanjskim tržištima.

Cjelokupnu analizu možete skinuti OVDJE.