RBAnaliza: Blago usporavanje rasta, ali i poboljšanje fiskalnih pokazatelja

Datum objave: 3.5.2018., 10:35
Hrvatska je 2017. godinu zaključila uz nastavak gospodarskog rasta, smanjenje vanjske ranjivosti, visoku stabilnost financijskog sektora te naposljetku prvi višak u proračunu opće države. Uvjete na (lokalnim) financijskim tržištima obilježila je visoka likvidnost uz nastavak pritiska na pad troškova zaduživanja. U takvom okruženju već je prvo tromjesečje ove godine donijelo očekivano poboljšanje kreditnog rejtinga države.
Rezultati BDP-a za posljednje tromjesečje upozorili su na usporavanje opravka. Prvi visokofrekventni indikatori u 2018. godini pružaju mješovitu, ali indikativnu sliku. Rast na krilima potrošnje nastavio se u prvom tromjesečju, a poticaji rastu potrošačkog optimizma dolaze od poboljšanja potražnje na tržištu rada te povoljnih očekivanja od turističke sezone. U prethodnoj godini rastuće aktivnosti u djelatnostima vezanim uz turizam podržavale su rast gospodarstva.

Porast fizičkih pokazatelja u ostvarenim noćenjima i dolascima turista te strukturna poboljšanja turističke ponude, koja je uvelike oslonjena na privatni smještaj, očekuje se i u ovoj godini. No, prošlogodišnji rezultati ostvareni u industrijskoj proizvodnji, građevinarstvu i izvozu nalažu oprezniji pristup u prognozama. Gospodarski rast ostvaren je prvenstveno u sektorima vezanim uz turizam, primarno u trgovini i uslugama pružanja smještaja, dok je doprinos prerađivačke industrije i građevinarstva zamjetno usporio. S druge strane, unatoč značajnom povećanju izvoza roba visoka baza i uvozna ovisnost umanjuju pozitivne utjecaje rastuće inozemne potražnje. Stoga ne iznenađuje produljivanje manjka vanjskotrgovinske razmjene. Održivost rasta ovisi o povećanju konkurentnosti, što iziskuje poticajne uvjete za razvoj poduzetništva koji se stvaraju provedbom strukturnih mjera za povećanje efikasnosti javnih usluga, vladavinu prava i pravednu tržišnu utakmicu.

„Rast generiran potrošnjom pogodovat će prihodnoj strani proračuna i u 2018. godini budući da se preko polovice priljeva središnje države odnosi na poreze i osta¬le namete na potrošnju. Ukoliko izostanu neočekivani događaji s negativnim utjecajem na stabilnost proračuna, očekujemo nastavak razboritog pristupa u vođenju javnih financija uz zadržavanje nominalnih rashoda na dosegnutim ra¬zinama i uravnoteženi saldo proračuna uz daljnji pad javnog duga. Smanjenje vanjske ranjivosti kroz daljnje inozemno razduživanje svih sektora, višak na tekućem računu platne bilance te gospodarski rast i politička stabilnost, povećavaju izglede Hrvatske za podizanje kreditnog rejtinga. No pomak u skupinu država s investicijskim rejtingom očekujemo najranije početkom 2019. godine. U međuvremenu izgledi za snažnije stezanje monetarnih politika u 2018. godini ostaju niski. Drugim riječima, likvidnost će na svjetskim globalnim tržištima ostati visoka čak i uz najavljeno smanjenje bilanci FED-a i ESB-a“, zaključila je Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.

Pod uvjetom jačanja inflatornih pritisaka prve pomake u kamatnim stopama na euro području možemo očekivati tek krajem godine, dok bi se prelijevanje i stezanje monetarne politike u Hrvatskoj moglo odgoditi za 2019. godinu. Unatoč rekordnim viškovima likvidnosti i oporavku domaće potražnje inflacija će ostati umjerena. Središnja banka će u takvim uvjetima ostati dosljedna u politici stabilnosti tečaja, dok će akomodativni karakter monetarne politike omogućavati daljnji pritisak na pad kamatnih stopa.