Tuča je realnost, ne isplati se riskirati!

Datum objave: 26.7.2017., 9:41
Prvo je krajem lipnja stigla velika promjena vremena, a nevrijeme je poharalo Zagorje, Istru i Kvarner. Potom je stigao srpanj, a s njim i novo olujno nevrijeme. Štete od tuče koja je nanijela katastrofalne posljedice poljoprivrednim površinama u Krapinsko-zagorskoj županiji bit će poznate tek potkraj kolovoza.
No procjene govore da je počinjena šteta zbog tuče koja je 7. srpnja poharala područje Pregrade 3,2 milijuna kuna, pri čemu su najviše stradali dugogodišnji nasadi dok su štete zabilježene i na prometnicama i građevinama. Potom je 11. srpnja olujno nevrijeme praćeno kišom, tučom i jakim vjetrom pogodilo područje Kraljevca na Sutli te okolna naselja, a prema prvim procjenama, šteta od tuče na području Krapinsko-zagorske županije iznosi više od 28 milijuna kuna, a najveća je šteta procijenjena na području Kraljevca na Sutli. Istovremeno i područje Varaždinske županije pogodilo je snažno nevrijeme, a štete se također procjenjuju u milijunskim iznosima. Posljednje nevrijeme pogodilo je Hrvatsku sa zadnjim danima srpnja, točnije područje Poznanovca, Zlatar Bistrice, Marije Bistrice, Konjščine, Bedekovčine, Mača i šire područje Sv. Križa Začretja u Zagorju.

Tuča veličine oraha padala je nekoliko minuta, no štete će biti velike. Kada će i koliko zapravo novaca dobiti od države oštećeni, teško je precizirati jer 60 dana od dana elementarne nepogode gradska i općinska povjerenstva trebaju obaviti konačnu procjenu koju provjerava Županijsko povjerenstvo te je dostavlja Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda pri Ministarstvu financija, koje, pak, odobrava novac kroz posebnu odluku Hrvatskoga sabora te ga doznačuje općini i gradu koji ga prosljeđuju krajnjim korisnicima. Spomenimo, da Sabor zasjeda tek polovicom rujna.

Nažalost, čak 80 posto poljoprivrednika osiguranje svojih usjeva smatra neisplativim. U Hrvatskoj je od tuče osigurano samo 15 posto obradivih poljoprivrednih površina, i to su optimistične procjene. Iako postoje subvencije za police osiguranja poljoprivrednici ne osiguravaju usjeve i nasade od katastrofalnih rizika te riskiraju propast investicije.
Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2016. godini u Hrvatskoj je bilo više od 180 tisuća subjekata registriranih za poljoprivredu, a osiguranih tek nešto manje od 5000. Ukazuje to na činjenicu da je značaj osiguranja u poljoprivredi jako podcijenjen. Iako su olujna nevremena neminovna, a osigurateljni paketi doista prilagođeni pojedinačnim potrebama poljoprivrednika, te se u osiguranju usjeva i nasada nude isplate šteta za rizik tuče, požara i udara groma, oluje, poplave, pozebe, proljetnog mraza, poljoprivrednicima su osiguranja ipak zadnja stvar na pameti.

I iako svake godine svjedočimo i propadanju plodova voćnjaka i vinograda zbog elementarnih nepogoda, a bez obzira što se nudi osiguranje voćki i trsova vinograda, poljoprivrednici ne osiguravaju svoje usjeve. Opravdavaju to lošim financijskim stanjem u našoj poljoprivredi, ali čini se posrijedi je i nedovoljna informiranost o važnosti i koristima osiguranja. Zbog toga se poljoprivrednici često odlučuju za najnepovoljniju opciju - riskiranje. Da je ta opcija doista najlošija, pokazuje učestalost elementarnih nepogoda koje su danas, uslijed sve izraženijih klimatskih promjena, neminovne. (N.G.K.)