Ulazimo u malo zlatno doba osiguranja, neka potraje!

Datum objave: 1.12.2017., 9:10

Održani Hrvatski dani osiguranja 2017.


Kada je drug Mujo otišao s Hasom u svijet, razgovarali su isključivo na svom jeziku. Pita njih poslovni suradnik znaju li engleski – “ne”, odgovaraju oni, znaju li talijanski, opet ne, španjolski, niti to, njemački, ne znaju, ruski, i još jednom ne. I naravno, nisu ništa obavili. Nakon toga domisli se Mujo: Haso, bilo bi dobro da naučimo jedan strani jezik, to bi nam koristilo u poslu. Na to će Haso: Kako bi nam to koristilo, vidi ovoga, zna pet stranih jezika pa mu to ništa ne vrijedi!

Ovim je vicom predsjednik Upravnog odbora HUO-a, dr. sc. Damir Zorić započeo Hrvatske dane osiguranja 2017. koji su u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje održani u Opatiji od 8. do 10. studenoga. Zorić je naglasio da su se na tržištu osiguranja, pa i u društvu, dogodile velike i značajne promjene – i okruženja i ljudi, pa i percepcije rizika – te da je ključno pitanje na koji se način osiguravajuće kuće mogu prilagoditi tim promjenama. "Svijet se mijenja, osiguranje se mijenja, percepcija rizika također, pitanje je koliko se mi osiguratelji mijenjamo. Ponekad pravdamo sami sebe da je konzervativnost dobra...", rekao je Zorić i zaključio kako je siguran da postoji dovoljno znanja za kvalitetnu prilagodbu te da je najvažnije pitanje kako međusobno dijeliti i koristiti ta znanja.

Potencijal digitalnih alata
I ovogodišnji Dani okupili su brojne stručnjake s nacionalne, regionalne i europske razine, a kako je istaknuo organizator, trodnevnom se konferencijom nastoji skrenuti pažnja na novitete i trendove osigurateljne struke u Republici Hrvatskoj kroz razmjenu iskustava i dobrih praksi kako bi se osigurateljnoj javnosti omogućio uvid u aktualne teme na financijskom tržištu, ali i na današnje i buduće izazove osiguratelja i cjelokupne industrije. Pozdravni govor i dobrodošlicu prisutnima zaželio je direktor HUO-a Hrvoje Pauković, koji je i službeno otvorio najveće godišnje okupljanje osigurateljne struke u Hrvatskoj. Prije početka službenog programa, okupljenima se uime Predsjednice RH obratio njezin izaslanik Nenad Bakić te potom i Ivana Ravlić Ivanović, načelnica Sektora za financijski sustav Ministarstva financija. Bakić je osigurateljima poručio da ulaze u malo zlatno doba osiguranja te da se nada kako će se to mini doba pretvoriti u trajno. Spomenuo je potencijal digitalnih alata kao vrijednu pomoć u učinkovitijem korištenju osiguranja.

Iako najtalentiraniji kadar najčešće ne teži za radom u osiguranju, ova branša nudi uzbudljive probleme i priliku za dobre rezultate svim kadrovima vještim u digitalnim tehnologijama i naprednoj analitici
Mario Radaković, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, rekao je da je u Hrvatskoj, koja je malo tržište, upitno je li silna regulativa koju smo preuzeli ulaskom u EU dovela i do prereguliranosti. “Iako bilježimo rast BDP-a, jaz između Europe i Hrvatske još se više povećao, pa smo sada na predzadnjem mjestu u BDP-u po glavi stanovnika, a usto je dodatni uteg loš kreditni rejting Hrvatske. I što se dionica tiče, u zaostatku smo u odnosu na Europu. No potencijal postoji i osiguranja predstavljaju potrebu za budućnost”, rekao je Radaković te dodao da će prosječan Hrvat prvo krenuti štedjeti kroz nekretnine, a da bismo postigli potencijal, moramo ozbiljno raditi na financijskoj pismenosti. Više od 600 studenata i učenika prolazi godišnje kroz edukaciju u Hanfi, što je bitan preduvjet da bi se suštinski promijenio odnos prema financijskoj industriji. Ciljamo mlađe skupine od 15 do 30 godina koje su spremne za nove stvari i koje će biti korisnici financijskih usluga. Online kampanja koju smo preveli za zaštitu potrošača imala je 77.000 klikova”, pojasnio je Radaković.

Kada je o osigurateljnom sektoru riječ, u svim segmentima imamo prostora za napredak, no financijsku zrelost postići ćemo tek kada svaki građanin bude u podsvijesti imao da se mora osigurati, zaključio je. Nažalost, istraživanje financijske pismenosti provedeno 2015. godine pokazuje porazni rezultat po kojem je Hrvatska na 29. mjestu od 31 zemlje u kojoj je provedeno istraživanje.

U izlaganju Damira Vanđelića, predsjednika Uprave Croatia osiguranja, na temu “Razvoj i budućnost tržišta osiguranja” predstavljeni su izazovi, ali i mogućnosti za razvoj domaćega tržišta osiguranja. Vanđelić je tom prigodom naglasio: “Cijeli je niz izazova s kojima se osigurateljna industrija danas suočava, i globalno i u Hrvatskoj, no rješenja postoje. Među bitkama koje osiguratelji svakako moraju dobiti, prioriteti su digitalna transformacija poslovanja i daleko jača usmjerenost na potrebe klijenta, a posebno važnim smatram podizanje razine svijesti o važnosti osiguranja s ciljem povećanja ekonomske sigurnosti pojedinaca, ali i društva u cjelini”.

Neki trendovi nam pomažu, pa tako nove tehnologije otvaraju i nove mogućnosti za osiguranje. Nove tehnologije, međutim, stvaraju i nove rizike. Tako je 429 milijuna osobnih evidencija ukradeno ili izgubljeno tijekom 2015. godine, a dogodilo se i devet velikih povreda osobnih podataka (mega-breaches).

Rast imovine srednje klase povećava količinu imovine koju treba zaštititi, a kao primjer toga Vanđelić je naveo da je 2015. u Kini registrirano gotovo 24 milijuna novih automobila. Države diljem svijeta sve više odgovornosti prebacuju na građane. Primjer su toga mirovinski sustavi, zdravstveni sustavi, obrazovanje, naknade šteta nakon elementarnih nepogoda uslijed klimatskih promjena...
Stroža regulativa i jača uključenost medija povećavaju korisničku osviještenost i zabrinutost, što smo u Hrvatskoj mogli vidjeti na primjeru kredita u švicarcima. Također, troškovi za zdravlje i dalje značajno rastu, pa se javlja potreba za proizvodima privatnog zdravstvenog osiguranja.

Izazovi i izvori disrupcije
Nastave li se trenutni trendovi do 2050. godine, većina zemalja članica OECD-a trošit će više od 20 posto BDP-a na zdravstvenu zaštitu (u usporedbi s 8,9 posto 2013. godine).

Usprkos potencijalu i trendovima, rast industrije osiguranja u zapadnoj Europi nije zadovoljavajući, a izazovi u srednjem roku bit će veći od svega što smo vidjeli u proteklom desetljeću. Kao izvor disrupcije Vanđelić je naveo da korisničke potrebe mogu vrlo brzo doseći kritičnu masu potrebnu za promjene, a kao primjer toga naveo je penetraciju mobilnog bankarstva na tržište u Italiji u protekle dvije godine koja se gotovo udvostručila, s 18 na 33 posto.

I povećanje regulative može donijeti nove zahtjeve – GDPR, IDD, POG... Kada je riječ o inovacijama, insurtechovi iza sebe ostavljaju vodeće igrače na tržištu; i dok pojedini start-upovi mogu propasti, njihovi se modeli šire. Ulaganja u insurtech porasla su s 800 milijuna američkih dolara 2014. godine na 2,6 milijardi u 2015. godini. Također se javlja i izravno rivalstvo s imovinskim menadžerima u segmentu štednih proizvoda.

“Osiguratelji se suočavaju i s mnogim unutarnjim izazovima, no praksa je pokazala da se mogu nadvladati. Iako osiguranje ima jedan od najnižih NPS rejtinga među svim industrijskim granama, igrači kao što su Progressive i USAA dokazuju kako je moguće dobiti sjajne ocjene i zadobiti vjernost klijenata”, kaže Vanđelić.

U svim segmentima imamo prostora za napredak, no financijsku zrelost postići ćemo tek kada svaki građanin bude u podsvijesti imao da se mora osigurati
Iako je digitalna zrelost niska – digitalni kvocijent za osiguranja je 36 od 100, dok su digitalni lideri u rasponu od 60 do 80 – neki osiguratelji postigli su napredak u digitalizaciji i novim načinima pokretanja insurtechova. Iako najtalentiraniji kadar najčešće ne teži za radom u osiguranju, ova branša nudi uzbudljive probleme i priliku za dobre rezultate svim kadrovima vještim u digitalnim tehnologijama i naprednoj analitici. Kapaciteti za distribuciju agenata i produktivnost stagniraju usprkos godišnjoj stopi zapošljavanja od 20 do 30 posto, no novi (digitalni) distribucijski kanali imaju još uvijek neiskorišteni potencijal. Vandelić je slikovito naveo sedam bitaka koje osiguratelji moraju dobiti, a među njima je ubrzavanje inovacija kako bi se postigla prednost pred bankama, upraviteljima imovinom, tehnološkim i start-up kompanijama; digitalizacija, pri čemu treba ne samo istražiti nove modele i inovacije nego i temeljno poslovanje uvesti u digitalno doba. Nadalje, potrebno je prilagoditi poslovni model industriji koja se mijenja pred naletom nove tehnologije, podaci moraju biti ulagački prioritet kako bi se na preuzimanju rizika i uvidu u klijente izgradile konkretne mogućnosti, potrebno je privući kvalitetniji kadar kako bi se održala konkurentnost, a to znači da je u idućih pet godina potrebno dovesti drugačije (digitalno vješte i agilne) kadrove. Usto, treba pomaknuti granice troškovne učinkovitosti jer u nedostatku radikalnije optimizacije troškova, vrijednost industrije postaje ugrožena.

I konačno, treba prihvatiti usmjerenost na klijente, a to konkretno znači preoblikovati internu kulturu, organizaciju, procese i upravljanje učinkom kako bi se klijent stavio u središte pažnje. Dodatno na već spomenuta globalna obilježja industrije, u RH postoji značajan prostor za rast. Usporedba s tržištem CEE govori da je Hrvatska iznad prosjeka, te da se daljnji rast tržišta može očekivati paralelno s rastom BDP-a. S gospodarskim rastom može se očekivati značajniji rast premije po stanovniku zemlje te ukupan rast tržišta. Hrvatska je oko srednjih vrijednosti penetracije osiguranja za zemlje CEE, a dugoročno se može očekivati rast udjela životnih i zdravstvenih osiguranja u RH u strukturi premije.

Unutar životnih osiguranja može se očekivati nastavak rasta unit-linked proizvoda, dok se u neživotnim osiguranjima može očekivati relativno povećanje imovinskih osiguranja kao i odgovornosti.

Zaboravite telematiku, dolazi blockchain
Zanimljivo predavanje ponudio je i Gregor Pilgram, direktor u Generali CEE Holdingu, koji je dao presjek tržišta CEE regije, navodeći da uvođenjem Solventnosti II, s kojom je bilo dosta posla, nije došlo i do velikih problema s kapitalom na različitim tržištima. No promijenio se sustav kako radimo, svi više-manje investiraju u relativno stabilne dionice, a tako se očekuje i u idućih nekoliko godina. Upravljanje kapitalom u SII postaje teže no prije zbog novih instrumenata i znanja. Javljaju se i novi načini i nove strukture portfelja, dolaze nam IDD, GDPR, IFRS 17 i oni će promijeniti resurse u menadžmentu.

“Implementacija za većinu grupacija već počinje ili dolazi sutra. IDD će promijeniti način na koji svi skupa prodajemo osiguranje. Neki kanali bit će teži za upravljanje. U autoosiguranju zaboravite telematiku, to je priča koja je već otišla. Ono što dolazi je blockchain, koji bi mogao kompletno promijeniti tržište osiguranja. Ostale stvari mogu tek djelomično promijeniti procese. Robotizacijom se može automatizirati velik dio radnih procesa, primjerice. U svakom slučaju, onaj tko prvi uđe u neki proces, osvaja sve”, sažeo je Pilgram.

Gordana Letica, članica Upravnog Vijeća Hanfe, ocijenila je dobrim što i pogled regulatora i tržište idu u istom smjeru. “Za manje od dva mjeseca čeka nas PRIIPs, nakon čega ide i IDD, a ne smijemo zaboraviti ni Zakon o obveznim odnosima. Za to su potrebni veliki resursi, nastat će i značajni troškovi, a stalno čujemo – tko će raditi temeljne osigurateljne poslove – prodaju? Gdje je dodana vrijednost?”, rekla je Letica te odgovorila da se dodana vrijednost očituje u dugoročnoj stabilnosti osiguratelja, odnosno sigurnosti da će šteta biti plaćena kada do nje dođe, zaštiti potrošača, klijenata, društava i dioničara.

Želi se ozakoniti ono što je dobro. Cilj nam je svima zaštititi brod u oluji.

Društva su dužna upravljati rizicima i imati dostatna sredstva. Pojašnjenje EU regulative dano je i kroz predavanje Andreje Radić Blažin iz Hanfe, koja je detaljnije govorila o SII izvještavanju, PRIIPs-u i IDD-u te Petra Sotone iz EY-a, koji se fokusirao na IFRS 17.
GDPR donosi novi opseg obveza za organizacije koje pohranjuju i obrađuju osobne podatke. Stupa na snagu 25. svibnja 2018. te je obvezujući za sve članice EU. Nadzorna tijela nadležna za zaštitu osobnih podataka bit će ovlaštena odrediti kazne u visini od 2 do 4 posto sveukupnog godišnjeg prometa ukoliko dođe do nepridržavanja odredbi te uredbe, kazao je odvjetnik Časlav Žaja.
Ključne izazove tržišta srednje Europe u svijetu prilagodbe EU zakonodavstva prezentirali su predavači iz austrijskog, češkog i mađarskog udruženja osiguratelja.

Klijent u centru
Osiguranje će se brzo mijenjati, tranzicija je u punom opsegu usluga. Klijenti ne žele proizvod, nego kompletnu uslugu. U modernom osigurateljnom svijetu klijent dolazi u središte, a digitalna tehnologija je sredstvo kojim će se to ostvariti, sažetak je predavanja Mladen Gavrančića, predsjednik Uprave OTP osiguranja.

“Upravljanje rizicima srž je osigurateljnog poslovanja. Dobrim upravljanjem nastoji se minimizirati neočekivani gubitak. Primjerice, rizik nastanka štete ukalkuliran u premiju osiguranja očekivani je gubitak, dok je rizik odstupanje od očekivanog, odnosno neočekivani gubitak”, rekao je Filip Škunca, voditelj Samostalne službe za upravljanje rizicima u Triglavu. Na njegovo se predavanje nadovezao Christian Kreutzer iz Swiss Rea, koji je govorio o osiguranju prekida poslovanja. Matt Cullen iz Britanskog udruženja osiguratelja dao je pobliže prikaz fintecha i insurtecha, odnosno pobrojao opasnosti, ali i izazove koji od njih mogu nastati. U sklopu dva panela koja su na tu temu održana raspravljalo se o digitalizaciji, insurtechu, risk menadžmentu te prodaji osiguranja u svjetlu primjene IDD-a, a kao panelisti sudjelovali su Snježana Bertoncelj, Dalibor Đurkan, Maja Krumberger, Slaven Dobrić, Jan Ilek, Miroslav Klepač, Luka Matošić, Tomislav Pleša i Hrvoje Filipović, dok su se u paralelnoj sesiji odvijala predavanja vezana uz obradu i likvidaciju automobilskih šteta, pa se tako raspravljalo o prijevarama u osiguranju, parničnim postupcima, ali i utjecaju turizma na obradu međunarodnih šteta iz AO. Više o tome možete pročitati u idućem broju Svijeta osiguranja.

“Naš primarni interes pri organizaciji ove konferencije bio je usmjeren na kreiranje takvog programa koji će omogućiti plodonosnu raspravu o prilikama u kojima se nalazi osigurateljna struka u Hrvatskoj, u namjeri da se oslika sadašnje stanje i usporedi sa standardima kojima se teži, ali isto tako i da se naznače moguća rješenja i odgovori na detektirane izazove. Nadamo se i vjerujemo da je konferencija i u tom smislu pokazala rezultate”, poručili su iz Hrvatskog ureda za osiguranje.

Godišnje okupljanje osigurateljne struke u Hrvatskoj ponovno je ponudilo bogat konferencijski, ali i popratni program, pa je na kraju trodnevnih događanja direktor HUO-a Hrvoje Pauković kroz smiješak rekao: “Ruka mi je zadrhtala dok sam potpisivao račun za jučerašnje druženje u Hemingwayu. Nekim ću osiguravajućim društvima poslati račun. Molim vas da se to... ponovi i iduće godine”.