Svet osiguranja

Datum vesti: 28.1.2019, 10:08
Analitičari Raiffeisen banke pripremili su prvo ovogodišnje izdanje RBAnaliza. I u ovom izdanju obrađene su vodeće aktualne gospodarske teme u Hrvatskoj, događanja na domaćim financijskim tržištima kao i najnoviji svjetski trendovi. U nastavku teksta donosimo vam uvodnik publikacije. 
S izuzetkom nešto snažnije državne potrošnje podaci bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje nisu iznenadili. Nastavljen je solidan, široko rasprostranjen, ali na godišnjoj razini i nešto usporeniji rast. U sjeni razmjerno snažnog rasta prometa u trgovini na malo, industrijska proizvodnja nastavila je bilježiti negativne vrijednosti. Broj nezaposlenih nastavio se smanjivati uz nerazmjerno mali rast zapošljavanja unatoč činjenici da potražnja za radnom snagom (osobito u nekim djelatnostima) snažno raste. Usporeni rast dolazaka i noćenja turista u ljetnim mjesecima nadomješten je produljenjem sezone. Unatoč činjenici da udio robnog izvoza raste, manjak u robnoj razmjeni nastavio se produbljivati prvenstveno zahvaljujući negativnom saldu s državama članicama EU.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja Raiffeisen banke je prilikom razgovora izjavila: „U 2019. očekujemo nastavak rasta gospodarstva uz blago usporavanje osobne potrošnje i negativan doprinos inozemne potražnje koji će biti ublaženi jačanjem pozitivnog doprinosa investicija. Pojačavaju se investicije privatnog sektora u napredne tehnologije s ciljem smanjenja potrebe za radom niske razine složenosti. S druge strane, primiče se kraj sedmogodišnjeg razdoblja za ugovaranje projekata financiranih iz EU fondova, pa očekujemo aktivniji pristup javnog sektora i povećano korištenje ugovorenih sredstava s pozitivnim učinkom na rast investicija“.

Većina razvijenih ekonomija nalazi u zreloj fazi ekonomskog ciklusa koja podrazumijeva punu zaposlenost i potpunu iskoristivost kapaciteta. Stoga je sasvim izgledno polagano usporavanje odnosno vraćanje stopa gospodarskog rasta prema nižim razinama. U takvim uvjetima postavlja se pitanje hoće li, kada i kojom dinamikom Europska središnja banaka započeti sa stezanjem monetarne politike. Povlačenje goleme količine likvidnosti ne čini se izvjesnim u kratkom roku budući da inflacija ostaje umjerena i ispod ciljanih razina. Ona je uvelike određena očekivanim zadržavanjem cijena nafte i energenata na trenutnim razinama, dok inflacija potražnje unatoč snažnom tržištu rada ostaje skromna. Stoga očekujemo nastavak primjene nestandardnih mjera monetarne politike i zadržavanje referentnih kamatnih stopa na trenutnim razinama barem do rujna 2019. Posljedično kratkoročne kamatne stope mogle bi se zadržavati ispod ili oko nule.

Nastavak zadržavanja visoke likvidnosti na domaćem financijskom tržištu uz oslabljene inflatorne pritiske olakšavat će monetarnoj politici održavanje stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro. Prelijevanje potencijalnih učinaka stezanja monetarne politike Europske središnje banke dogodit će se u Hrvatskoj s određenim odmakom, osobito ukoliko se nastavi provoditi razborita fiskalna politika. S druge strane, obilje likvidnosti i oštra konkurencija među kreditorima nadjačavaju utjecaj rasta potražnje za kreditima, te se zadržavaju niske razine aktivnih i pasivnih kamatnih stopa na domaćem tržištu.
Rast temeljen na potrošnji pogoduje prihodnoj strani proračuna, što uz obuzdavanje rashoda omogućava ostvarivanje visokih primarnih viškova i daljnji pad relativnog pokazatelja zaduženosti javnog sektora. Sniženi pokazatelji vanjske zaduženosti ukazuju na smanjene vanjske ranjivosti Hrvatske. Nastavak ostvarivanja viška na tekućem računu bilance plaćanja i politička stabilnost ohrabruje očekivanja da bi se tijekom 2019. godine Hrvatska mogla vratiti u investicijski rejting.

„Iz sadašnje perspektive nije upitno da će Hrvatska ispuniti normativne kriterije za ulazak u euro područje. Upitna je održivost pozitivnih kretanja uz iskazane slabosti u institucionalnom okruženju i nesklonost za provedbu poznatih strukturnih mjera koje su ključne za ulazak u predvorje euro područja“, zaključuje Živković Matijević.